Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) razvijaju novu metodu za uklanjanje CO2 iz atmosfere. Metoda uključuje molekule koje postaju kisele kada su izložene svjetlu te zahtijeva mnogo manje energije od konvencionalnih tehnologija.

Istraživači sa Sveučilišta North Carolina State (NCSU) otkrili su da mogu filtrirati ugljikov dioksid iz zraka i ispušnih plinova korištenjem novog filtra izrađenog od kombinacije pamučne tkanine i enzima ugljikova anhidraza koji katalizira pretvorbu ugljikovog dioksida i vode u ugljikovu kiselinu i obratno.

Iako uzgoj stoke doprinosi s oko 14,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a znanstvenici već dugo ukazuju na nužnost održivije proizvodnje mesa i smanjenja konzumacije proizvoda na bazi životinja, to ipak nije utjecalo na uklanjanje mesa i mliječnih proizvoda s jelovnika UN-ove klimatske konferencije COP26 u Glasgowu.

Prvim postignutim velikim dogovorom na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, 110 svjetskih čelnika obećalo je da će do kraja ovog desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla te u tu svrhu osigurati značajna javna i privatna financijska sredstva.

Kako staklenički plin koji zagrijava naš planet pretvoriti u jednostavno gorivo budućnosti pitanje je kojim se bave znanstvenici diljem svijeta

Dr Qian Wang i njezini kolege sa Sveučilišta u Cambridgeu razvili su „foto listove“ koji ugljikov dioksid mogu pretvoriti u gorivo koristeći vodu i sunčevu svjetlost

Sadnja novih šuma predstavlja obećavajući način za borbu protiv globalnog zatopljenja budući da stabla apsorbiraju ugljikov dioksid, glavni staklenički plin koji nastaje kao posljedica ljudskog djelovanja. No, neplanirana posljedica sadnje novih šuma mogli bi biti trajno niski protoci rijeka.

Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom.

Za uočavanje mikroorganizama potrebni su snažni mikroskopi, a tek rijetki mikrobiolozi tvrde da znaju mnogo o većini njih. No, mikroorganizmi su ključni za borbu protiv klimatske krize, a rijetko su u središtu proučavanja klimatskih istraživanja, ističe tridesetak svjetskih znanstvenika predvođenih profesorom Ricardom Cavicchiolijem sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu.

Do oko 19 posto više ugljičnog dioksida nego što se ranije smatralo, prirodno se uklanja i skladišti ispod površine Zemlje između oceanskih jaraka i vulkanskih lanaca u unutrašnjosti kontinentalnog šelfa čime se sprječava dospijevanje stakleničkih plinova u atmosferu.