Iako je egipatsko ljetovalište Sharm el-Sheikh trenutačno u središtu zanimanja svjetskih medija kao domaćin UN-ove konferencije za klimatske promjene (COP27), pravi razlog zbog kojeg brojni turisti već duži niz godina hrle na ovaj dio egipatske obale Crvenog mora su koraljni grebeni koji se ubrajaju među najraznolikije na svijetu. U njima obitava više od tisuću različitih vrsta riba i oko 350 vrsta koralja.

Danski energetski div Ørsted pridružuje se naporima za očuvanje koraljnih grebena i to uzgojem koralja na temeljima morskih vjetroturbina. Zajedno s lokalnim partnerima, tvrtka će ovog ljeta testirati koncept uzgoja koralja u vodama Tajvana kako bi se utvrdilo mogu li se temelji morskih vjetroturbina koristiti kao njihovo sigurno stanište te tako pozitivno utjecati na povećanje biološke raznolikosti i širu primjenu ovog koncepta u svijetu.

Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.

Tim britanskih i australskih znanstvenika otkrio je inovativni način kojim se može pomoći oporavku koraljnih grebena oštećenih i ugroženih utjecajem ljudskog djelovanja i klimatske krize.

Znanstvenici tvrde da se omiljene ribice ne mogu prilagoditi klimatskim promjenama zbog vrlo specifičnog parenja, no njihov opstanak ipak najviše ugrožava mogućnost nestanka koraljnih grebena.

Znanstvenici nastoje spasiti koraljne grebene na obali St. Thomasa na Djevičanskim otocima od širenja za njih vrlo opasne i zarazne bolesti te ubrzano uklanjaju dosad zaražene koralje s grebena, javlja Reuters.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

Klima se mijenja mnogo brže no što se vrste tomu mogu prilagoditi pa stoga znanstvenici poticanjem širenja vrsta, posebice onih ugroženih, nastoje ubrzati evoluciju. Takva intervencija može se opisati kao prirodna selekcija s malo ljudskog poticaja – ili, u ovom slučaju, uz pomoć robota.

Posljedice uznapredovalih klimatskih promjena osjećaju se u cijelom svijetu i nikoga ne štede jer istovremeno pogađaju sve ekosustave. Neodgovoran stav prema našem planetu doveo nas je do stanja kada moramo brzo i skladno djelovati ako želimo izbjeći ili spriječiti neke od najgorih klimatskih predviđanja!

Stanovnici Nove Kaledonije, francuskog otočja u Tihom oceanu, godišnje koriste 60 milijuna plastičnih vrećica, 40 milijuna posuda za hranu i 5 tona slamki!